Svakodnevica

Postporođajna depresija – sve češća pojava

Rađanje bebe je stresno – bez obzira koliko se tome radovali i mislili da ste spremni. Uzimajući u obzir nedostatak sna, nove odgovornosti i nedostatak vremena za sebe, nije iznenađenje da se mnoge novopečene mame osećaju kao da su na emocionalnim toboganima.

Da li je to bebi bluz ili postporođajna depresija?
Većina žena doživljava bar neke simptome bebi bluza odmah nakon porođaja. Sva ta stanja uzrokovana su naglom promenom hormona nakon porođaja, u kombinaciji sa stresom, izolacijom, nedostatkom sna i umorom. Možda ćete biti plačljivije i emocionalno krhke. Generalno, ovo će početi u prvih nekoliko dana nakon porođaja, dostići maksimum oko prve nedelje i smanjiti se do kraja druge nedelje posle porođaja.

Bejbi bluz je sasvim normalan, ali ako vaši simptomi ne nestanu nakon nekoliko nedelja ili se pogoršaju, možda patite od postporođajne depresije.

Znaci i simptomi postporođajne depresije
Za razliku od bejbi bluza, postporođajna depresija je ozbiljniji problem – onaj koji ne biste trebali da ignorišete.

Postporođajna depresija i bejbi bluz dele mnoge simptome, uključujući promene raspoloženja, plakanje, tugu, nesanicu i razdražljivost. Razlika je u tome što su kod postporođajne depresije simptomi ozbiljniji (poput samoubilačkih misli ili nemogućnost brige za novorođenče) i dugotrajniji.

Mogli biste otkriti da se povlačite od partnera ili niste u stanju da se dobro povežete sa bebom.
Anksioznost će vas možda izbaciti iz koloseka, sprečavajući vas da spavate – čak i kada beba spava – ili da jedete na odgovarajući način.
Možda ćete osećati krivicu ili bezvrednost ili ćete početi da razvijate misli zaokupljene smrću.
Sve navedeno je veliko upozorenje i znak postporođajne depresije!

Uzroci postporođajne depresije i faktori rizika
Ne postoji objašnjenje makar jednog razloga o tome zašto neke majke razvijaju postporođajnu depresiju, a druge ne, ali se veruje da niz međusobno povezanih uzroka i faktora rizika doprinosi problemu.

  • Hormonske promene. Nakon porođaja, žene doživljavaju veliki pad nivoa estrogena i progesteronskog hormona. Nivo štitnjače takođe može pasti, što dovodi do umora i depresije. Ove brze hormonalne promene – zajedno sa promenama krvnog pritiska, funkcionisanja imunološkog sistema i metabolizma koje novopečene majke doživljavaju – mogu pokrenuti postporođajnu depresiju.
  • Fizičke promene. Rađanje donosi brojne fizičke i emocionalne promene. Možda imate posla sa fizičkim bolom tokom porođaja ili poteškoćama gubitka težine nakon porođaja, zbog čega niste sigurni u svoju fizičku i seksualnu privlačnost.
  • Stres. Stres zbog nege novorođenčeta takođe može uzeti danak. Novopečene majke su često neispavane. Ova prilagođavanja mogu biti posebno teška ako ste majka koja prvi put počinje da se navikava na potpuno novi identitet.

Znaci i simptomi postporođajne psihoze
Postporođajna psihoza je redak, ali izuzetno ozbiljan poremećaj koji se može razviti nakon porođaja, a karakteriše ga gubitak kontakta sa stvarnošću. Zbog visokog rizika od samoubistva ili čedomorstva, obično je potrebna hospitalizacija da bi se majka i beba zaštitile.

Postporođajna psihoza se razvija iznenada, obično u prve dve nedelje nakon porođaja, a ponekad i u roku od 48 sati. Simptomi uključuju:

  • Halucinacije (viđenje stvari koje nisu stvarne ili slušanje glasova)
  • Zablude (paranoična i iracionalna uverenja)
  • Ekstremna uznemirenost i anksioznost
  • Samoubilačke misli ili postupci
  • Zbunjenost i dezorijentacija
  • Brze promene raspoloženja
  • Bizarno ponašanje
  • Nemogućnost ili odbijanje da se jede ili spava

Suočavanje sa postporođajnom depresijom

Stvorite sigurno povezivanje sa bebom
Proces emocionalne veze majke i deteta, poznat kao vezanost , najvažniji je zadatak u prvim danima. Uspeh ove veze omogućava detetu da se oseća dovoljno sigurno da se u potpunosti razvije i utiče na to kako će on ili ona komunicirati i stvarati odnose tokom života.

Sigurna povezanost se formira kada vi kao majka toplo i dosledno reagujete na telesne i emocionalne potrebe vaše bebe. Kada beba zaplače, brzo je umirite. U suštini, vi i vaše dete ste sinhronizovani. Prepoznajete i reagujete na emocionalne signale jedno kod drugog.

Postporođajna depresija može prekinuti ovu vezu. Depresivne majke ponekad mogu biti pažljive, ali ponekad mogu negativno reagovati ili uopšte ne reagovati. Majke sa postporođajnom depresijom imaju tendenciju da manje komuniciraju sa bebama, da ih ređe doje, igraju se i čitaju deci.

Međutim, učenje vezivanja za bebu ne samo da koristi vašem detetu, već i vama oslobađanjem endorfina zbog kojih se osećate srećnije i samopouzdanije kao mama.

Oslonite se na druge za pomoć i podršku
Ljudska bića su društvena. Pozitivni socijalni kontakt brže i efikasnije ublažava stres nego bilo koji drugi način. Istorijski gledano i iz evolutivne perspektive, majke su dobijale pomoć od onih oko sebe kada su se brinule o sebi i svojoj novorođenčadi nakon porođaja. U današnjem svetu novopečene majke su često nalaze same, iscrpljene i usamljene bez kontakta i podrške okoline.

Foto: unsplash

Ne zadržavajte svoja osećanja za sebe. Pored praktične pomoći koju vam mogu pružiti vaši prijatelji i porodica, oni mogu poslužiti i kao potreban emocionalni izduvni ventil. Podelite ono što doživljavate – dobro, loše i ružno – sa barem još jednom osobom, po mogućnosti licem u lice. Nije važno s kim razgovarate, sve dok je ta osoba spremna da sasluša bez osude i pruži vam sigurnost i podršku.

Pazite na sebe
Jedna od najboljih stvari koju možete učiniti za ublažavanje ili izbegavanje postporođajne depresije je briga o sebi. Što više brinete o svojoj mentalnoj i fizičkoj dobrobiti, osećaćete se bolje. Jednostavne promene u načinu života mogu vam pomoći.

Preskočite kućne poslove – Neka vam beba bude prioritet. Skoncentrišite se na sebe i svoju bebu – u ovaj “posao” uloženo je više posla nego u obavljanje posla sa punim radnim vremenom.

Lagano i uz dozvolu lekara vratite se vežbanju – Studije pokazuju da je vežbanje možda jednako efikasno kao i lekovi kada je reč o lečenju depresije, tako da što se pre pokrenete, bolje za vas i vašu psihu. Ne treba preterivati: 30-minutna šetnja svakog dana učiniće čuda.

Ne štedite na snu – Punih osam sati spavanja može izgledati kao nedostižni luksuz kada imate posla sa novorođenčetom, ali loš san pogoršava depresiju . Uradite sve što možete kako biste se odmorili – od traženja pomoći partnera ili članova porodice do spavanja svakog trenutka u kojem je to izvodljivo.

Odvojite kvalitetno vreme za sebe da se opustite i odmorite od mamećih obaveza.

Neka obroci budu prioritet – Kada ste depresivni, obroci vam nisu ni na kraj pameti. Ono što jedete utiče na raspoloženje, kao i na kvalitet majčinog mleka, pa se potrudite da uspostavite zdrave prehrambene navike .

Izađite na sunce – Sunčeva svetlost vam podiže raspoloženje, pa pokušajte da iskoristite najmanje 10 do 15 minuta sunca dnevno.

Odvojite vreme za vaš odnos sa partnerom
Više od polovine svih razvoda dogodi se nakon rođenja deteta. Za mnoge parove odnos sa partnerom je njihov primarni izvor emocionalnog izražavanja i socijalne veze. Zahtevi i potrebe bebe mogu poremetiti i ovu vezu ukoliko parovi ne ulože malo vremena i energije u očuvanje iste. Stres zbog neprospavanih noći i brige oko bebe lako mogu da izazovu određeni vid frustracije, a vi lako možete početi da krivite partnera za sve. Umesto da pokazujete prstom, setite se da ste u tome zajedno. Ako se roditeljskim izazovima bavite timski, postaćete još jači.

Neka komunikacija bude otvorena i iskrena. Mnogo se stvari menja nakon rođenja bebe, uključujući uloge i očekivanja. Za mnoge parove ključni izvor sukoba je podela brige o domaćinstvu ali i o svemu ostalom. Važno je razgovarati, nikako ne gurajte pod tepih svoje misli i osećanja. Partner ne može da zna šta mislite i kako se osećate, zato, pričajte!

Izdvojite vreme za vas dvoje. Čak i provođenje 15 ili 20 minuta zajedno – nesmetano i usredsređeno jedno na drugo – može napraviti veliku razliku u vašim osećanjima bliskosti.

Ako se, uprkos samopomoći i podršci porodice i dalje borite sa postporođajnom depresijom, obratite se lekaru.

To Top